Izazovite sami sebe: Pobijedite stres uranjanjem u hladnu vodu

U videu objavljenom na službenom i verificiranom TikTok profilu pakistankog glumca i muzičara Alija Zafara, autor sjeda u kantu s ledenom vodom i poručuje da, ako nas muče tuga, stres, nepravda ili problemi u životu, trebamo napuniti kantu ledom, uroniti u nju i „postati zen“. U opisu videa stoji:“Ako vas je ljubavnik napustio, ili vas šef umara, ako vas ljudi oko vas izluđuju, ako vam se život čini nepravedan, a vi ne dobivate svoj dio, slušajte ovo i prihvatite moju odvažnost.” U videu Zafar navodi i da ledene kupke imaju „anti-age“, „antiupalne“ i „fitness“ učinke.

Ledene kupke su praksa uranjanja u hladnu vodu (5–15 °C) tijekom nekoliko minuta, najčešće nakon fizičkog napora. Neke studije pokazuju da kratkotrajno izlaganje hladnoći može: smanjiti upalu mišića nakon treninga, ublažiti osjećaj bola i ukočenosti te privremeno poboljšati raspoloženje i otpornost na stres.

Tvrdnje o „anti-age” i „antiupalnim” učincima nisu znanstveno potvrđene u općem smislu. Hladna voda može privremeno zategnuti kožu, ali ne usporava starenje stanica ni tkiva. Iako može smanjiti upalu nakon treninga, nema dokaza da smanjuje sistemske upalne procese u tijelu.Tvrdnje da ledena kupka „uklanja stres, tugu ili životne probleme“ nemaju medicinsku osnovu.

Kratki osjećaj smirenja može nastati zbog oslobađanja endorfina i adrenalina, ali to nije zamjena za psihološku terapiju ni tretman mentalnih poremećaja poput depresije ili anksioznosti. Također, postoje i potencijalni rizici, kao što su šok, vrtoglavica, promijena krvnog tlaka te se ova praksa ne preporučuje srčanim bolesnicima.

Ledene kupke su posljednjih godina postale trend na društvenim mrežama, dijelom zbog popularnosti metoda poput “cold exposure” i Wim Hof tehnike, koje obećavaju poboljšanje zdravlja, imuniteta i mentalne otpornosti. Međutim, iako su istraživanja u tijeku, većina znanstvenih pregleda zaključuje da nema dovoljno dokaza da hladne kupke imaju trajne ili duboke terapijske učinke.

U ovom slučaju, objava poznate osobe poput Alija Zafara doprinosi viralnosti takvih tvrdnji, ali ne mijenja činjenicu da one nisu potkrijepljene čvrstim medicinskim dokazima.