Ustaška posla! Thompson nastavlja rat s Tomaševićem: Umrijet ću za pjesmu koja slavi zločine nad Srbima

Članak objavljen na srpskoj platformi nezavisnih dnevnih novina Informer ustrvrdio je kako zagrebački gradonačelnik Tomašević ne želi da Thompson započne pjesmu „Bojna Čavoglave“ s uzvikom „Za dom spremni“ i da se pjevač tome protivi, te da rezultati istraživanja HRejtinga ukazuju da nešto manje od polovice Hrvata smatra da Srbi u Hrvatskoj ne bi trebali imati ni minimalna prava.  

Članak objavljen na srpskoj platformi nezavisnih dnevnih novina Informer dana 24. studenog ove godine zahtijevao je provjeru dvaju informacija: videa i istraživanja. U članku se piše o tome kako zagrebački gradonačelnik Tomašević ne želi da Thompson započne pjesmu „Bojna Čavoglave“ s uzvikom „Za dom spremni“ i da se pjevač tome protivi, te da rezultati istraživanja ukazuju da nešto manje od polovice Hrvata smatra da Srbi ne bi trebali imati ni minimalna prava, pa čak ni održavati događaje poput Dana srpske kulture u Hrvatskoj.

Članak tvrdi da je Thompson u video objavi izjavio: „Ali očito je da u tim vremenima nisu imali hrabrosti iznositi takve stavove, već su se kukavički pritajili“.

Glas Slavonije u svome članku, u kojem je tema kako SDP želi potaknuti izmjene Kaznenog i Prekršajnog zakona specifično vezanog za pozdrav, navodi kako sud pozdrav kao takav u pjesmi ne bi kažnjavao ali da Bauk govori kako bi zbog prijašnjih prijava ovaj pozdrav u pjesmi trebao biti kažnjavan svaki put. 

Još jedan video Thompsona govori da će izvesti pjesmu 27.12., no u njemu nema izjave o kojoj se piše u izvornom članku.

Također, sa stranice net.hr, točnije video isječka sa RTL Direkt vijesti, mogu se vidjeti video isječci Thompsonovog videa, ali ni u tim isječcima se nigdje ne spominje naveden citat. Oba videa koje smo našli su vrlo slični.

Dnevnik.hr je u sklopu svog članka objavio puni video koji je RTL Direkt koristio i citata iz članka nema. Samo se spominju mjere poduzimanja u slučaju da gradonačelnik ne promjeni odluku u zabrani koncerta.

U oba videa Thompson  se zalaže da pozdrav u pjesmi nema nikakve loše namjere te da gradonačelnik zabranom nastupa ne podržava njegova radna prava i govori kako će pjesmu otpjevati tako kako je napisana. Također u oba videa spominje kako je bio branitelj. Niti u jednom videu ne izgovara citat koji je napisan u originalnom članku, niti je rečeno išta slično. Thompson je jedino u jednom videu rekao kako je nazivanje njegovih pratitelja fašistima nešto što može samo reći bolestan um, ali osim toga nikakva agresija ili izravni napad kao citat nisu izgovoreni.

Provjeren je i navod iz izvornog članka kojim se tvrdi da je istraživanje HRejtiga pokazalo da je polovica Hrvata protiv Dana srpske kulture.

Istraživanje je provedeno od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka je +- 3,04%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Provedba istraživanja potaknuta je sljedećim nizom događaja:

Dani srpske kulture u organizaciji Srpskog kulturnog društva Prosvjeta organiziraju se dugi niz godina, gotovo uvijek u studenom, ali su ove godine te manifestacije bile na udaru hrvatskih desničara, veterana i huligana.

Veća grupa maskiranih muškaraca, obučenih u crno i uz ustaški poklič „za dom spremni" je najprije u Splitu onemogućila održavanje Večeri folklora, gdje su se okupila uglavnom djeca i umirovljenici. Zatim je ispred prostorija SKD u Zagrebu također uz povike "za dom spremni" održan protest protiv izložbe fotografija o srpskom akademiku Dejanu Medakoviću, inače, rođenom u Zagrebu. 

U izvornom članku Informera je navedeno: „...prema kojem 48 posto Hrvata smatra da Srbi ne bi trebali imati ni minimalna prava, pa čak ni održavati događaje poput Dana srpske kulture u Hrvatskoj.“

Glavna poruka dijela vijesti koji se dotaknuo rezultata istraživanja je ta da u Hrvatskoj postoji snažan dio javnosti koji se protivi pravima srpske manjine, čak i osnovnim kulturnim manifestacijama poput Dana srpske kulture, što se u tekstu tumači kao nastavak ustaške / ekstremno nacionalističke ideologije što dodatno potkrepljuju izraženim postotcima koji bi kod čitatelja trebali imati za cilj pobuditi snažnije emocije i ostvariti dojam o tome „koja količina ljudi podupire navedeno mišljenje“ čemu ide u prilog brojka nešto manja od polovice, odnosno pedeset posto. 

Međutim koristeći se objavljenim podacima na online platformi HRT-a koji govore o rezultatima navedenog istraživanja, već pri odgovoru na prvo pitanje vidimo kako se javnost ne zalaže niti nastoji podupirati bilo kakve oblike mržnje, animoziteta i otpora prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj.

Na prvo pitanje trebaju li se u hrvatskim gradovima održavati Dani srpske kulture, javnost je odgovorila;

„Gotovo 49 % odgovorilo je DA, oko 39 % NE. Dvanaest nije imalo jasno stajalište o tome pitanju.

Oni koji su se izjasnili potvrdno, ovako su obrazložili svoje odgovore:

Da je to ustavno pravo svih manjina, pa i srpske, misli 52 % ispitanih. Sedamnaest posto smatra da se ne treba bojati kulture, nego nekulture.

Šesnaest posto mišljenja je da treba poticati kulturno stvaralaštvo svih manjina, pa i Srba, a 11 % da nas kulturna raznolikost obogaćuje kao državu i zajednicu.“

Sljedeće pitanje bilo je treba li kažnjavati maskirane huligane koji su izazvali incidente na Danima srpske kulture u Splitu i Zagrebu?

Da trebaju biti kažnjeni, smatra gotovo 70 %, a da ne trebaju - malo manje od 21 %. Oko 9 % nije imalo stajalište o tom pitanju.

Istraživanje se dotaknulo i pitanja u kojoj su mjeri izjave i istupi pojedinih političara, u kojima se iskazuje ili poziva na govor mržnje opravdani na što je javnost odgovorila;

„Čak dvije trećine ispitanih, 66 %, takve izjave smatra nimalo ili malo opravdanima. Četrnaest posto nije znalo ili nije željelo odgovoriti na to pitanje. Osrednje - odgovor je 11 %, a 8 % izjave i istupe političara u kojima iskazuju ili pozivaju na govor mržnje smatra u velikoj i izrazito velikoj mjeri - opravdanima.“

Posljednje pitanje o toj temi bilo je koliko je govor mržnje političara opasan za naše društvo?

„Da je to u velikoj mjeri ili izrazito opasno za društvo, odgovor je njih 62 %. Osrednje, mišljenje je 18 %.

Da je nimalo ili malo opasno, smatra manje od 13 %, a odgovor nije imalo 7 % ispitanih.“

Analizom oba dijela teksta pokazuje da su u javnom prostoru iznesene neprecizne i djelomično netočne tvrdnje koje mijenjaju značenje izvornih informacija. U slučaju Thompsona, provjera dostupnih videozapisa i relevantnih medijskih objava potvrđuje da sporni citat iz članka nije izgovoren, niti je Thompson u svojim istupima koristio retoriku koja mu se pripisuje, čime se može zaključiti da je riječ o pogrešnom ili manipulativnom citiranju.