Znaju li gusjenice plesati?

Zapravo, izvorni je video objavljen 3. travnja 2023. godine na platformi TikTok od strane korisnika @the_detail_specialist (https://archive.is/iM0Qh) koji je sasvim slučajno došao do spoznaje o ovoj pojavi te se odlučio, kao i u svojim ostali objavama, prenijeti to na humoristični način. Originalni video dosegao je oko 22,4 milijuna pregleda, a brzo se proširio i na drugim društvenim mrežama.

Istraživanje Myersa i Smitha (1978.) objavljeno u časopisu Canadian Journal of Zoology pokazalo je da vrsta zapadna šatorska gusjenica  (Malacosoma californicum) reagira na zvukove u frekvencijskom rasponu od 300 do 2100 Hz. Ovaj se raspon preklapa s frekvencijama mahanja krila parazitskih muha koje napadaju gusjenice. Reakcija gusjenica na zvukove odgovor je na vibracije koje stvaraju zvučni valovi u njihovom okruženju. Gusjenice izvijaju svoja tijela i “tresu” glavom kada čuju glasne zvukove jer se brane od potencijalnih napada, a smiruju se tek kad zvuk nestane. Ovakvo ponašanje gusjenica evoluirani je obrambeni mehanizam kojim se one štite od parazita i predatora. Zvuk vriska ili ljudskog glasa može biti slične frekvencije kao zvuk parazitskih mušica što onda izaziva ovakvu reakciju kod gusjenica.  

Novije istraživanje (2019.)  objavljeno u časopisu Journal of Experimental Biology istražuje vrstu gusjenica leptira monarha (Danaus plexippus) i dokazuje da one pokazuju ponašanje poput smrzavanja, skupljanja i trzanja kao odgovor na zvukove i obrambeni mehanizam protiv predatora. U istom istraživanju autori navode: “Uočeno je da više od 30 vrsta u različitim taksonima Lepidoptera (leptira) reagira na različite zvukove uključujući ljudski glas, pljeskanje, lebdenje insekata, udaranje viljuškama, lupanje vratima, buku s autoceste i buku mlaznih zrakoplova. Reakcije na te zvukove mogu se uvelike razlikovati od vrste do vrste, a mogu uključivati prestanak kretanja, skupljanje tijela, migoljenje, padanje na tlo, trzanje, mahanje i ubrzanje otkucaja srca.” 

Različite vrste gusjenica pokazuju specifične reakcije na zvukovne podražaje, a reakcija na ljudski glas odnosno na vikanje kako je prikazano u videu može se tumačiti kao nesvjesni obrambeni mehanizam i reakcija na frekvenciju, a ne svjesna interakcija.  

Video je postao viralan i aktualan zbog svoje neobične i zabavne prirode, te iz istih razloga spada u sferu interesa djece i mladih. Ovakav sadržaj može potaknuti znatiželju i zanimanje istih za biologiju i ponašanje životinja, te je s toga važno ispitati istinitost i razumjeti znanstvenu pozadinu ovakvih pojava. Viralni sadržaji kao što je ovaj, kada su pravilno interpretirani, mogu igrati važnu ulogu u popularizaciji znanosti među mladima.   

Međutim, procjenjujemo da je cilj ove objave izazivanje što većeg broja pregleda.