Kroje li pogrešne informacije i dezinformacije na društvenim mrežama rezultate izbora?

U sjeni kampanje za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, u Europskom parlamentu prošlih je dana održana rasprava o pogrešnim informacijama i dezinformacijama na platformama društvenih medija kao što je TikTok te povezanim rizicima za integritet izbora u Europi.

Hrvatska eurozastupnica, Sunčana Glavak ustvrdila je da se društvene mreže nedvojbeno koriste i za utjecaj na političke procese, uključujući izbore u Europi podsjetivši na širenje dezinformacija i lažnih vijesti koje se odvijalo tijekom kampanje za europske izbore u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji.

„Dezinformacijske kampanje bile su prisutne na društvenim mrežama“, rekla je tom prigodom eurozastupnica Glavak navodeći da su pritom korišteni botovi, lažni profili te organizirane kampanje i hibridno ratovanje putem kojih su strani akteri, posebno Rusija, željeli ostvariti svoj utjecaj na izbore u Europi. Zato je dobro, smatra eurozastupnica Glavak, što će Europska komisija predložiti novi europski štit za zaštitu demokracije u sklopu kojeg će se raditi na suzbijanju inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama na internetu, jačajući mehanizme protiv digitalnog uplitanja.

Podsjetila je na događanja povezana s referendumom o Brexitu i izborima u Francuskoj, ali i upozorila na hakerske napade i curenje informacija koje može dovesti do zloupotrebe privatnih podataka i manipulaciju biračima. Algoritmima društvenih mreža može se poticati polarizacija društva kada su korisnici izloženi isključivo onim informacijama koje potvrđuju njihove postojeće stavove.

A kada je riječ o na početku teksta spomenutim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, nevladina organizacija Gong upozorila je platformu TikTok, DIP i nacionalnog koordinatora za DSA HAKOM, da se s TikTok računa Ne Možemo vodi difamacijska kampanja iz sjene usmjerena na kandidatkinju Ivanu Kekin.

Nakon Gongova upozorenja, TikTok je uklonio viralni anonimni Ne možemo (@nemozemo1) račun, koji je uz kritičke narative širio niz neistina, što je ne samo neetično nego i suprotno Zakonu o digitalnim uslugama, donesenom i zbog osiguranja izbornog integriteta.

Reagiralo je i Državno izborno povjerenstvo (DIP) priopćivši kako je donijelo Protokol postupanja u slučaju pojave dezinformacija u provedbi izbora.

Prema navedenom Protokolu, Državno izborno povjerenstvo reagirat će u svakom pojedinom slučaju, prema vlastitoj procjeni, na dezinformacije u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama, koje utječu ili mogu utjecati na integritet izbornog postupka, odnosno koje se konkretno tiču izbornog postupka koji je utvrđen zakonom kojim je propisana provedba određene vrste izbora i obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva.

Državno izborno povjerenstvo neće reagirati na eventualne dezinformacije koje se pojave u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama, a koje su usmjerene na potencijalnu difamaciju pojedinih izbornih sudionika, s obzirom na to da nema propisanu nadležnost niti raspolaže alatima kojima bi provjeravao takovu vrstu dezinformacija, navodi se u priopćenju.