Odabirat će njima sumnjive vijesti: Hrvatska od idućeg proljeća uvodi 12 novih fact-checkera

Uspostava mreže hrvatskih fact-checkera, projekt Ministarstva kulture i medija i AEM financiran novcem EU, u svojem je prvom krugu početkom srpnja rezultirao izborom 12 provjeravatelja točnosti medijskih informacija

ZAGREB – Agencija za elektroničke medije (AEM) organizirala je radionice za 12 novih fact-checkera – provjeravatelja točnosti činjenica u hrvatskom medijskom prostoru, a većina njih – uključivši Leksikografski zavod Miroslav Krleža i VerifEye, najavljuju da će početi s radom u proljeće 2024.

”Uspostava provjere medijskih činjenica, projekt je koji je dobio posebno visoke ocjene Europskog digitalnog medijskog opservatorija i Europske komisije te je intencija da ga kao model preuzmu i druge države. Mislim da je to nešto što će u konačnici pridonijeti medijskom pluralizmu i hrvatskom novinarstvu”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl ”braneći” izvješće o radu AEM-a pred saborskim Odborom za medije.

Uspostava mreže hrvatskih fact-checkera, projekt Ministarstva kulture i medija i AEM financiran novcem EU, u svojem je prvom krugu početkom srpnja rezultirao izborom 12 provjeravatelja točnosti medijskih informacija. Među njima je, kao prvi, istaknut projekt VerifEye kojem je nositelj Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) Osijek, ali i na petom mjestu je CroFacta kojem je nositelj, što je vjerojatno i svjetski kuriozitet, nacionalni leksikograf – Leksikografski zavod Miroslav Krleža s partnerima Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata (HMDCDR).

Temeljna svrha projekta uspostava je digitalne, javno vidljive platforme za provjeru činjenica vezanih osobito uz prijeporne povijesne, kulturne i društvene teme 19. i 20. stoljeća, ističu u Leksikografskom zavodu. Dodaju i kako su te teme u javnom prostoru počesto prisutne na prijeporan način, krajnje zaoštreno i uz nedostatnu stručnu utemeljenost, a naročito one koje se odnose na državnopravni status Hrvatske i hrvatskih zemalja u pojedinim državnim tvorevinama, pitanje položaja Hrvata i manjina u njima, integracija hrvatske nacije u modernom smislu, Prvi svjetski rat, Drugi svjetski rat i Domovinski rat.

Objašnjavaju i kako će se baviti fact-checkingom pitanja uzroka, krivnje i odgovornosti za ratna i poratna zbivanja te mirnodopsku političku i ideološku represiju, umanjivanje ili preuveličavanje zločina i stradanja, radikalno omalovažavanje ili nekritičko uzdizanje pojedinih razdoblja, vlada i osoba, pitanja jezika i identiteta.

”Dvadeseto stoljeće će, naravno, biti dominantno i to ne samo zato što ima najviše prijepornih tema. Nije nam cilj da samo tražimo prijeporne teme, nego da pokušamo, u suradnji s partnerima, naše iskustvo stečeno na radu na enciklopedijama i leksikonima iskoristiti i pridonijeti borbi protiv lažnih vijesti, dezinformacija i misinformacija”, kazao je za Hinu glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Bruno Kragić.

Rad na enciklopediji komatibilan s fact-checkingom

Ocijenio je i kako su svi koji rade na enciklopediji na neki način, fact-checkeri jer kada pišu i uređuju članke temeljito provjeravaju činjenice i podatke. To je na neki, način i kompatibilno s ovim projektom, zaključuje.

Dodaje i kako je inicijator CroFacte bila skupina okupljena oko ravnatelja ‘Leksa’ Filipa Hameršaka te da će u projektu fact-checkinga biti angažirano do petnaestak stručnjaka – leksikografa, ali i povjesničara iz Hrvatskog instituta za povijest i HMDCR-a uključivši i Stjepana Matkovića, Antu Nazora te brojne stručnjake iz drugih područja.

Kragić ističe i da je u planiranom radu CroFacte, obzirom na profil djelovanja okupljenih leksikografa, predviđena i jaka zastupljenost, uvjetno rečeno, lakših – društvenih i kulturnih tema. Napominje i kako je osobno uključen u projekt fact-checkinga i da je predviđeno da bude jedan od suradnika koje će pratiti teme vezane uz ”društvene – kulturnjačke” stvari, konkretnije odnos filma, književnosti i društva te ističe i planirane rokove u kojima će leksikografi i njihovi partneri provoditi fact-checking.

”Nama je plan da tijekom prvog kvartala sljedeće godine izradimo prikaznu aplikaciju platforme i tada krećemo u pisanje tekstova. Negdje do sredine iduće godine prilagodit ćemo naše internetske stranice i internetske stranice naših partnera kako bi ta platforma mogla funkcionirati”, kazao je Kragić.

Upitan, pak, je li CroFacta svojevrsni ”Back to the Future”, projekt “vodećeg hrvatskog fact-checkera s prijelaza iz 20. u 19. stoljeće”, kako u šali ističu kritičari, Kragić je uz smijeh zaključio: ”Bit će to više 20. stoljeće, 19. stoljeće je samo predvorje 20. stoljeća”.

S druge strane, pak, medijski analitičar i predavač na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu Tomislav Levak za Hinu je predstavio projekt VerifEye kojem je nositelj Centar za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek (CNZD), u okviru kojega već godinama uspješno djeluje i Centar za sigurniji internet. Glavni partneri su Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, s naglaskom na Odsjek za kulturu, medije i menadžment te Centar za kulturu medija iz Vinkovaca.

VerifEye – provjera tema koje zanimaju mlade

”U fokusu našeg projekta je uočavanje potencijalno sumnjivih objavljenih informacija i vijesti na internetu koje se odnose ili zanimaju mlade, u prvom redu tzv. teen populaciju. Smatramo kako su oni posebno osjetljiva skupina koja još uvijek nema dovoljno znanja i svijesti o ovom golemom problemu dezinformacija”, kazao je Levak. Dodao je i kako smatra da je riječ o izvrsno postavljenoj kolaboraciji, odnosno sinergiji između znanosti, civilnoga sektora s iskustvom i znanjem u ovom području, medijskih stručnjaka i mladih kao ciljane skupine.

”To su prepoznali i organizatori i evaluatori jer je naš projekt dobio razmjerno najviše sredstava od svih do sada 12 prihvaćenih”, kazao je Levak.

Odmah nakon raspisivanja natječaja, ističe Levak, ideja CNZD-a i Akademije, s obzirom na prethodnu kvalitetnu suradnju, bila je da idu zajedno u projekt fact-checkinga, a ubrzo su pronašli kvalitetne suradnike u iskusnim kolegama iz medija. Naziv projekta VerifEye iskristalizirao se uoči prijave u međusobnim razgovorima i sastancima. Levak je naglasio je i striktno poštivanje rokova projekta.

”U prvih otprilike šest mjeseci projekta provode se pripreme i edukacija internog osoblja, za što će se dijelom koristiti i usluge vanjskih stručnjaka, iskusnih fact-checkera uz Slovenije, Italije i Grčke. Provest će se i edukacija studenata Akademije kroz tzv. trening za trenere, kako bi i oni, uz ostale sudionike, mogli sudjelovati u cijelom procesu provjere činjenica. U proljeće 2024. bit će završen cjelokupni IT sustav, odnosno platforma za fact-checking te uspostavljen novu medijski kanal, odnosno web stranica”, kazao je Levak.

Na toj će se stranici uz već postojeći internetski portal press032, objavljivati rezultati provjere  činjenica, odnosno odabranih sumnjivih vijesti i informacija vezanih uz mlade. No, Levak kao i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za fact-checking ocjenjuje projekt uspostave sustava provjere točnosti informacija u ”režiji” AEM-a i Ministarstva kulture i medije kao hvalevrijedan i u europskim razmjerima.

”Prema mojim saznanjima, to je zbilja prvi projekt ove vrste na razini EU. S jedne strane, to je svakako odličan potez. S druge treba vidjeti kako će se u svemu snaći udruge civilnoga društva koje su također mogle biti nositelji i partneri. Bit će zanimljivo vidjeti što se će s navedenim platformama i projektima događati nakon što oni završe, odnosno nakon što se potroše proračuni predviđeni za njihovo financiranje, a to je mahom nakon prosinca 2025. Nadam se da će barem one najkvalitetnije platforme opstati i nakon toga”, zaključio je Levak.