Hrvatska TikTok agencija zaposlila influencericu od 14 godina. Nastala rasprava

Na domaćim društvenim mrežama ogromnu raspravu izazvala je objava "Crew, kreativna agencija za TikTok, odlučila je zaposliti influencericu staru 14 godina". Nužnost i potreba za dodatnom provjerom iznesenih informacija u članku odnosi se na dio teksta, odnosno tvrdnju Andreje Vranješ, direktorice marketinške agencije Morgan Grey koja glasi; „Istraživanja pokazuju da sadržaji poput ‘Get Ready With Me’ i slični beauty trendovi mogu negativno utjecati na djevojčice, stvaraju pritisak, narušavaju sliku o tijelu i snižavaju samopouzdanje“.

Na domaćim društvenim mrežama ogromnu raspravu izazvala je objava: Crew, kreativna agencija za TikTok, odlučila je zaposliti influencericu staru 14 godina. Potez je na LinkedInu objavio Dario Marčac, direktor kompanije.

"Ana je trenutno naša najmlađa kreatorica u timu. Sa svega 14 godina priključila se Crew-u, i to uz veliku podršku roditelja. Fokusira se na GRWM (get ready with me) sadržaj, kratka videa u kojima pokazuje svoju jutarnju, skincare i outfit rutinu. Osim toga, snima i try-on haul videe u kojima prikazuje trendi odjeću i daje svoje komentare i dojmove", napisao je Marčac.

"Ako ciljate osnovnoškolce ili srednjoškolce..."

Očito sluteći kontroverzu, voditelj je u objavi napomenuo da Ana svoje videe radi s roditeljima. Kako tvrdi, osim što oni provjeravaju što Ana objavljuje, pomažu joj i razvijati koncepte za nove snimke i objave.

"Iako je još jako mlada, kroz ovakav način rada razvija kreativnost, odgovornost i mindset kreatora, umjesto da bude samo pasivni konzument sadržaja. Ako su vam ciljana skupina osnovnoškolci ili oni koji tek kreću u srednju školu, Ana je odličan izbor za brendove koji žele doći do te publike", zaključio je.

"To je zabrinjavajuće"

Objavu su pratitelji uglavnom dočekali na nož. "Promovirati targetiranje djece kao poželjnu marketinšku strategiju? Ozbiljno? To nije ni inovativno ni etično, to je zabrinjavajuće", napisala je jedna korisnica.

Neki su istaknuli da je etički dubiozan već sam koncept takve poslovne suradnje, dok su drugi naveli kako je problem i u samom sadržaju: "14 godina i prodaje i reklamira proizvode tako što snima svoju skincare rutinu i svoje outfite... Bez obzira što roditelji sve to nadgledaju, nije mi baš za pohvalu", bio je jedan od desetaka sličnih komentara.

"Ne razumijemo razliku između dječjih interesa i eksploatacije"

Andreja Vranješ, direktorica marketinške agencije Morgan Grey, rekla nam je zašto smatra da je potez problematičan. "Ova tema je važna, ne radi se samo o tome smije li dijete biti na mreži, nego o tome što takvo izlaganje radi dječjoj psihi, posebno djevojčicama", objašnjava.

"Istraživanja pokazuju da sadržaji poput ‘Get Ready With Me’ i slični beauty trendovi mogu negativno utjecati na djevojčice, stvaraju pritisak, narušavaju sliku o tijelu i snižavaju samopouzdanje. Kad se to kombinira s monetizacijom i očekivanjima odraslih, granica igre nestaje, a dijete postaje dio nečijeg biznisa. Mislim da trebamo maksimalno zaštititi djecu", dodaje.

U svom statusu na LinkedInu još se oštrije osvrnula na situaciju: "Ovdje ne govorimo o tome smije li dijete snimiti video. Govorimo o tome tko i kako ima pravo zarađivati na prisutnosti djeteta na mreži. Ako industrija to ne razlikuje - onda ne razumijemo osnovnu razliku između razvoja dječjih interesa i eksploatacije".

"Nedostaju jasna pravila"

Reakcije su bile toliko negativne da je Marčac sljedeći dan napisao dugu objavu u kojoj brani svoju odluku. "Nitko je ne 'gura' ni u što. Ovo nije priča u kojoj neodgovorni roditelji zlorabe svoje dijete za trenutak medijske pažnje ili brze zarade. Naprotiv, podržavamo dijete koje je odabralo biti KREATIVAC, a ne samo pasivni konzument sadržaja", naveo je između ostalog.

Kontaktirali smo Ured pravobranitelja za djecu, a oni su priznali da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji poseban propis za ovo područje, nego takve situacije još uvijek spadaju pod Zakon o radu i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.

"Nedostaju jasna pravila o sudjelovanju djece u navedenim aktivnostima, kako uz naplatu, tako i bez naplate. Proteklih godina više puta smo upozoravali nadležna ministarstva, Vladu RH i Hrvatski sabor na nereguliranost ovog područja dječjih aktivnosti i preporučivali iznalaženje cjelovitog rješenja", navode u Uredu, te dodaju kako je zakonski okvir trebao biti uspostavljen još 2015.

"Ministar je bio dužan donijeti propis"

"Ministar nadležan za poslove obitelji i socijalne politike bio je dužan, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona, donijeti provedbeni propis kojim će urediti ovo područje dječjih aktivnosti, uz suglasnost ministra nadležnog za kulturu, ministra nadležnog za zdravstvo i ministra nadležnog za obrazovanje. Nažalost, taj propis još nije donesen", objašnjavaju, uz apel da se situacija riješi što prije.

"Svakako postoji veliki prostor za poboljšanje zakonodavnog okvira u ovom području, ali i postupanja u praksi i preventivnih aktivnosti. Naš Ured svjedoči brojnim primjerima u kojima influenceri potiču djecu na različita ponašanja neprimjerena njihovoj dobi i zrelosti. Istovremeno nam i sama djeca govore o sadržajima koje kreiraju", dodaju.

Prema UN-ovoj konvenciji, djeca imaju pravo na izražavanje i širenje informacija i ideja putem svih medijskih kanala, a raditi mogu uz odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi. Ono bi trebalo paziti da djeca nisu izložena iskorištavanju i radu koji loše utječe na njih.

"Prednost treba dati interesu djeteta"

Ipak, u Uredu pravobranitelja ističu kako je važno da roditelji razgovaraju o sadržaju koji djeca i stvaraju i konzumiraju, jer im se kritičko razmišljanje tek razvija - ali i zbog prostora za napredak što se tiče regulative. 

"Pritužbe koje zaprima naš Ured ukazuju na nedovoljno razumijevanje načela zaštite interesa djeteta u ovom području i brzi odgovor na pojavnosti koje štete dobrobiti djece, stoga su od neizmjerne važnosti preventivne aktivnosti i programi kojima je cilj educirati djecu i roditelje o rizicima, opasnostima i štetnim posljedicama neprimjerenog oglašavanja", napominju.

Na kraju želimo istaknuti da u svim postupanjima s djecom prednost treba dati najboljem interesu djeteta. Stoga bilo kakva aktivnost koja uključuje djecu mora biti organizirana na način da se zaštite njihova prava i interesi, uvažavaju njihove potrebe, da se s njima postupa na način primjeren njihovoj dobi i zrelosti, poduzmu sve potrebne mjere zaštite sigurnosti i spriječi svaka mogućnost zlouporabe", zaključuju.

"Radimo u skladu s dobrom praksom"

Za komentar na cijelu situaciju kontaktirali smo i Darija Marčaca. On nam je odgovorio službenom izjavom Crew Medije, u kojoj piše da "stavljaju poseban fokus na sigurnost, primjerenost sadržaja i profesionalni razvoj svakog člana".

"Kod angažmana maloljetnih kreatora, svi projekti provode se isključivo uz prethodnu suglasnost i aktivno sudjelovanje roditelja ili zakonskih skrbnika, u skladu s važećim zakonodavstvom i dobrom praksom industrije", navodi.

Što se tiče takvog tipa marketinga, Marčac kaže kako takva praksa nije nova ni neobična. "Važno je istaknuti da su mlađi kreatori već dulje vrijeme legitimno prisutni u influencer marketingu globalno, kao i kod nas, posebno u segmentima namijenjenima mlađoj publici gdje prirodno postoji interes i relevantnost za takav oblik komunikacije", zaključuje u izjavi.

Obrazloženje provjere vijesti: 

Nužnost i potreba za dodatnom provjerom iznesenih informacija u članku odnosi se na dio teksta, odnosno tvrdnju Andreje Vranješ, direktorice marketinške agencije Morgan Grey (na priloženog fotografiji preuzetoj iz originalnog članka) koja glasi: „Istraživanja pokazuju da sadržaji poput ‘Get Ready With Me’ i slični beauty trendovi mogu negativno utjecati na djevojčice, stvaraju pritisak, narušavaju sliku o tijelu i snižavaju samopouzdanje“.

Razlog i nužnost za provjeru odabrane tvrdnje leži u odsutnosti konkretnih i jasnih referenci na spomenuta istraživanja na koja se Andreja Vranješ poziva bilo da su ona; znanstvena istraživanja, izjave i imena stručnjaka (psihologa, doktora, socijalnih radnika), provedena studija iz određenog područja i slično. Shodno tome, naš zadatak bio je pronaći znanstvene izvore i istraživanja koja će potvrditi ili opovrgnuti navedenu izjavu i time ju učiniti znanstveno utemeljenom, potkrijepljenom i valjanom za korištenje kao relevantan izvor.

Na temelju brojnih istraživanja, može se jasno podržati tvrdnja da sadržaji poput "Get Ready With Me" i slični beauty trendovi na društvenim mrežama mogu negativno utjecati na djevojčice, stvarajući pritisak, narušavajući sliku o tijelu i snižavajući samopouzdanje.

Masovni mediji i društvene mreže ključni su faktori u oblikovanju kulturnih ideala ljepote, pri čemu se kroz reklamne kampanje i vizualne sadržaje uspostavlja standardiziran i često nerealističan ideal privlačnosti. Istraživanja, poput onog Shawa i Wallera (1995), pokazuju da žene nesvjesno koriste medijske prikaze kao referentne točke za procjenu vlastitog izgleda, što može potaknuti nezadovoljstvo, manjak samopouzdanja i negativnu percepciju vlastitog tijela. 

Djevojke koje izvore poput časopisa i društvenih mreža percipiraju kao važne informacijske kanale o izgledu, češće su usmjerene na mršavost, koriste strategije kontrole težine i pokazuju poremećaje u prehrani. Ove tendencije dodatno potiče tržište koje profitira na nesigurnosti, pa se djevojkama i ženama stalno plasiraju proizvodi za uljepšavanje kao rješenje za postizanje medijskog ideala tvrde Michael P. Levine, Linda Smolak and Helen Hayden u istraživanju po nazivu „The Relation of Sociocultural Factors to Eating Attitudes and Behaviors among Middle School Girls“. 

Posebno zabrinjavaju rezultati istraživanja Kleemansa i sur. (2018) koji su pokazali da već i kratkotrajna izloženost obrađenim Instagram fotografijama vršnjakinja dovodi do smanjenog zadovoljstva tijelom kod adolescentica, naročito onih sklonih socijalnom uspoređivanju. Djevojke u provedenom istraživanju nisu prepoznale da su fotografije digitalno obrađene, što povećava vjerovanje da je prikazano stvarno, a time i pritisak da se postignu takvi izgledi.

Američko psihološko udruženje (APA) analiziralo je 40 studija i potvrdilo jasnu povezanost između uspoređivanja izgleda na društvenim mrežama i razvoja nezadovoljstva vlastitim tijelom, pa čak i simptoma tjelesnog dismorfnog poremećaja. Posebno su pogođene mlađe dobne skupine, kod kojih je zabilježena niža razina zadovoljstva fizičkim izgledom, te veći utjecaj medijskih standarda u odnosu na starije ispitanike.

Zaključno, znanstveni nalazi dosljedno upućuju na to da trendovi ljepote koji dominiraju društvenim mrežama negativno djeluju na tjelesnu sliku i mentalno zdravlje djevojčica i mladih žena, čime se opravdano potvrđuje početna tvrdnja.