Evo zašto mladi više ne žele tradicionalni obiteljski život

Pod rubrikom lifestyle na portalu 24 sata, a što je arhivirano 08.01.2025. godine, 03.11.2024. godine objavljen je članak u kojem su navedeni razlozi kojima se argumentira tvrdnja da mladi sve više odstupaju od tradicionalnih vrijednosti obiteljskog života i sklapanja braka, te da je sve više onih koji žele živjeti sami. Na kraju članka naveden je izvor da su informacije preuzete sa strane platforme Bright Side, ali izvorni članak na istoj nije dostupan (arhivirano 08.01.2025.). To dovodi u pitanje legitimnost i točnost navedenih informacija.

Također, gramatičke pogreške i sadržajna nepovezanost teksta u odnosu na podnaslove sugeriraju na neadekvatan prijevod izvornog članka. Članak se poziva na studije i istraživanja pri čemu su istaknute statistike i brojčani podatci za koje nije navedeno o kojim točno istraživanjima je riječ, te je zbog toga otežana provjera istih. Prema tome, navedene tvrdnje uspoređene su s istraživanjem koje je provela Zaklada Friedrich Ebert Stiftung pod nazivom Youth Study u kojem se analiziraju navike mladih u odnosu na nove standarde života. U tom istraživanju objavljenom 2024. godine obuhvaćen je uzorak od 717 mladih između 14 i 29 godina na području Hrvatske, a provedeno je i u ostalim zemljama jugoistočne Europe.

Kao jedan od razloga zbog kojih je došlo do promjena obiteljskih vrijednosti navedeni su niski prihodi. Članak govori kako se izgubila relevantnost u vrednovanju obrazovnog statusa u odnosu na primanja koja bi ih trebala pratiti. Postavlja se i pitanje je li moguće balansirati između obitelji i karijere. Što se tiče prihoda, istraživanje Youth Study iznosi kako bi više od trećine mladih imalo želju za samostalnosti i odvajanjem od roditelja kada bi za to imali sigurniju financijsku podlogu. Jednako se navodi da pola ispitanika živi s roditeljima zato što to smatra najjednostavnijim rješenjem. 

Kao jedan od razloga navode se i visoka očekivanja od partnera. Kao objašnjenje toj pojavi navodi se da mladi često i žele pronaći partnere, ali zahtijevaju da budu idealni. Tu nam isto istraživanje može pomoći s dokazom da su mladima kod odabira partnera vrlo važni čimbenici obrazovne razine, odobrenja obitelji te ista religijska uvjerenja. Jednako se oslanjaju i na ekonomski položaj potencijalnog partnera, ali i na nacionalno porijeklo. Važno je i napomenuti da su svi ti kriteriji mladima, prema postotcima, znatno opali u odnosu na isto istraživanje iz 2018. i 2012. godine.

Nadalje, navedeno je i da je jedan od razloga i neaktivan roditeljski instinkt pri čemu je argument da se mladi dobro sjećaju koliko je njihovim roditeljima bilo teško odgajati ih pa ih to sprječava da imaju vlastitu djecu. Ovu tvrdnju donekle može potvrditi istraživanje Youth Study u kojemu je navedeno da onih koji ne planiraju imati djecu ima 23 %, što je značajna razlika u odnosu na 2018. kada 6,4 % ispitanika nije planiralo djecu. Međutim, ne postoje navedeni razlozi zašto je to tako. 

Još jedan razlog je i redefiniranje odrasle dobi, a kao argument navodi se da se brak smatrao prvim korakom u postajanju odraslog čovjeka, dok je danas to posljednji korak. Ljudi dugo razmatraju prednosti i mane i žele biti u potpunosti financijski spremni prije nego postanu roditelji. Ova pretpostavka se također može potvrditi istim istraživanjem u kojem je navedeno: “Osobito Generacija Z planiranju reprodukcije pristupa kao kompleksnoj odluci. Neke od mogućih interpretacija tvrde kako su smanjene stope fertiliteta i odgađanje reprodukcije nastale zbog promjena u vrijednostima pa odluku o rađanju djece donose kroz prizmu troškova i koristi ili pak nedostatka i prednosti u društvenom, ekonomskom i emocionalnom smislu (Ningish, 2022).” 

Zaključno, iako je usporedba s istraživanjem Youth Study pokazala poklapanje s navedenim razlozima, način na koji je članak oblikovan nije najreprezentativniji primjer vjerodostojnog izvještavanja. Članak govori o globalnoj temi bez pokušaja da informacije prilagodi domaćoj publici i bez navođenja relevantnih izvora. Kada govorimo o ovakvim temama važno je naglasiti da postoje razlike između različitih zemalja, kultura i socioekonomskih grupa, a ovakvo izvještavanje može negativno utjecati na informiranje mladih o temi koja ih se tiče.