„Zabrana društvenih mreža djeci do 16 godina je goruća tema. U Hrvatskoj se time nitko ne bavi“


Card image cap

Izvor: screenshot 24sata



Autor: Luka Kuhar, Ivan Belezni, Ivan Ćaleta

Datum objave : 13.02.2025.

Kategorija: NETOČNO

Portal 24 sata objavio je 11. prosinca 2024. vijest u kojoj se kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske Marija Selak Raspudić dotaknula triju tema. Prvo je govorila o obrazovnim radnicima i ostvarivanju njihovih prava. Druga važna tema bila je utjecaj suvremenih tehnologija i društvenih mreža na kvalitetu i mentalno zdravlje učenika, a na kraju je govorila o vojnoj znanosti i vojnom obrazovanju.

Za početak ćemo provjeriti istinitost druge teme koja se spominje i u naslovu samog članka. Selak Raspudić navodi primjer Floride i Australije kao zemlje koje „počinju braniti društvene mreže mlađima od 16 godina.“ Portali poput Tallahassee Democrat, Forbes, The Guardian prenose informacije o ovome novom zakonu donesenom u Floridi koji vrijedi od 1. siječnja 2025. godine. Guverner Floride Ron DeSantis potpisao je novi zakon koji brani korištenje društvenih mreža mlađima od 14 godina. Taj zakon podrazumijeva nemogućnost otvaranja računa na platformi društvenih mreža svoj djeci mlađoj od 14 godina, a za djecu od 14 do 15 godina zahtijeva se roditeljski pristanak za račune na društvenim mrežama. S druge strane, Australija je također prihvatila zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ovu činjenicu potvrđuju portali poput BBC-a, Nature i Region Riverina. Ovime potvrđujemo da su informacije koje je Marija Selak Raspudić iznijela u vezi zabrane društvenih mreža u Floridi i Australiji istinite. Selak Raspudić izjavila je da se u Hrvatskoj ovom temom nitko ne bavi, ali ovo ne možemo potvrditi kao istinitu tvrdnju jer je sustav u Hrvatskoj više usmjeren na edukaciju o korištenju društvenih mreža nego na konkretne zabrane. Neki od primjera koji su usmjereni na edukaciju o korištenju društvenih mreža su portal Medijska pismenost i Agencija za zaštitu osobnih podataka.

Marija Selak Raspudić navodi kako u Hrvatskoj nema profesora matematike. Prema postojećim podatcima službenih statistika, poznato je da u Hrvatskoj postoje nastavnici koji su specijalizirani u području matematike stoga je tvrdnja Selak Raspudić netočna. Ono što Selak Raspudić želi postići ovom izjavom jest prikazati svoje nezadovoljstvo u području obrazovanja u Hrvatskoj i to čini preuveličavanjem situacije. Naime, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, stranica je koja navodi kako u Hrvatskoj kronično nedostaju kvalificirani radnici. Anketa koju je proveo HZZ (Hrvatski zavod za zapošljavanje) 2019. godine pokazuje da je u Hrvatskoj tada nedostajalo 241 profesor matematike, a 2020. godine taj broj porastao je na 294. Profesor Damir Bakića, saborski zastupnik platforme Možemo! i sveučilišni profesor matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu navodi kako 15 posto nastavnika matematike u osnovnim školama nije stručno zastupljeno. Također navodi kako svaki šesti nastavnik matematike nije kvalificiran za posao kojim se bavi.

Osim toga, Selak Raspudić izjavila je da predsjednik Zoran Milanović o vojnoj znanosti i vojnom obrazovanju nije govorio u svom mandatu što je lažna informacija. U prosincu je 2023. predsjednik Milanović na svečanosti obilježavanja 32. obljetnice Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman govorio o unapređenju vojnog obrazovanja i razvoju vojne znanosti u Hrvatskoj. Nadalje, Marija Selak Raspudić izjavila je da Hrvatska bez simulacijskih centara ne može imati kvalitetne vojne strategije i da ju to čini nesigurnom zemljom. Ova izjava je opisana kao prijedlog i argument u političkoj debati te nije opisana kao utvrđena činjenica.

Kategorija vijesti: NETOČNO (Hrvatska se bavi tom temom, ali ne na način zabrane već postoje portali koji su usmjereni na edukaciju djece i mladih o korištenju društvenih mreža)

x




Adresa:

Ulica bana Josipa Jelačića 83, 31220 Višnjevac

E-mail:

info@verifeye.hr

Telefon:

+385 31 272 943

Verifeye
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu
Agencija za elektroničke medije
Financirala Europska unija
Republika Hrvatska Ministartvo kulture
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Centar za kulturu medija