Želite li ovo svojoj djeci? Problem može eskalirati i do poremećaja ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo 03.12.2024. bio je organizator panel rasprave pod nazivom „Tko vam kontrolira vrijeme“. Mobiteli, tableti, tehnologija itd. sastavni su dio naših života te kao i sve u životu imaju svoje prednosti i mane.

S obzirom da se svake godine u vremenskom periodu od 15.11 od 15.12 u Republici Hrvatskoj pažnja posvećuje temama ovisnosti,  prekomjerno korištenje tehnologije idealna je tema za raspravu ali i za edukaciju. Hrvatski zavod za javno zdravstvo svake godine informira javnost o temama vezanim uz ovisnost.

Na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 03.12.2024. objavljen je događaj „Tko vam kontrolira vrijeme“. Ovaj događaj dio je projekta „Živjeti zdravo“ koji sufinancira Europska unija. 

Ovaj članak napisala je Slavica Parlov Horvat, a objavljen je 04.12.2024., dan nakon panel rasprave te je popraćen prilogom već spomenute reporterke. U prilogu (video) su roditelji i djeca koji se osvrću na problem današnjice te iznose svoje mišljenje po pitanju rješenja. Nadalje u prilogu se pojavljuju i stručne osobe poput izv.prof.doc.dr.sc. Gorana Sedmaka, djelatnika Hrvatskog instituta za istraživanje mozga koji izjavljuje: „Nema razlike između ovisnosti, sve ovisnosti utječu na iste moždane krugove i potiču ih na isti način. Kod djece je puno lakše razviti ovisnost jer njihovi centri za inhibiciju nisu razvijeni, to je lošije, tako da se kod njih to puno brže razvija i zato je važno da odrasli odrade tu kontrolu.

Upravo na ovu rečenicu Gorana Sedmaka usmjerili smo pažnju pri provjeri ove vijesti.

Definicija inhibicije se odnosi na sposobnost zaustavljanja ili otkazivanja određenog odgovora. Bez inhibicije ne bismo mogli voljno i učinkovito kontrolirati vlastito ponašanje. Upravo na odsustvo razvijenih centara za inhibiciju kod djece upozorava Sedmak i objašnjava da je kod njih puno lakše razviti ovisnost.

Kako navodi udruga Pragma, „U adolescentnoj dobi su mladi usmjereni na vršnjake, preispituju društvene vrijednosti, traže svoj identitet, eksperimentiraju, ali i slabije procjenjuju rizik, mogu biti impulzivni te su usmjereni sadašnjem trenutku. Centar za nagrađivanje (dopaminski sustav) razvija se prije dijela koji je odgovoran za donošenje odluka, obradu i inhibiciju. Kako mladi odrastaju izloženi i uronjeni u online svijet, a poruke koje su dostupne mladima vezane uz sredstva ovisnosti su različite i zbunjujuće, količina i vrsta informacija te način na koje se te informacije prenose pridonose neutralnom ili pozitivnom stavu prema ovisnostima kod značajnog dijela mladih“. 

Zaključno, ovo je točno. Naime, prije dijela mozga koji je odgovoran za donošenje odluka, obradu i inibiciju razvija se centar za nagrađivanje (dopaminski sustav). Isto tako, uz limbički sustav koji  je odgovoran za emocije, motivaciju i zadovoljavanje potreba, dopaminski sustav aktivira „centre za ugodu“ u mozgu i pritom povezuje ponašanje s pozitivnim emocijama koje su proživljene. Mozak pamti iskustva koja su motivirana ugodom što povećava šansu ponavljanja u budućnosti. Ovo tada povoljno utječe na razvoj i održavanje ovisnosti.

Nadalje, a kako je navedeno u vijesti HZJZ-a, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u upozorava: "Sam boravak pred ekranima dva i više sati dnevno nosi čak 23 posto rizik za debljinu“. Ovu izjavu potvrđuje zaključak diplomskog rada „Razina tjelesne aktivnosti i korištenje moderne tehnologije kao parametri koji definiraju razvoj fine motorike predškolske djece. U zaključku spomenutog istraživanja objavljenog na stranicama Nacionalnog repozitorija završnih i diplomskih radova ZIR napisano je: „Omogućeni tehnološkim napretkom i malim zahtjevima za tjelesnim naporom u životu, ljudi u modernim društvima, mladi i odrasli, navikli su na sjedilački način života. Neadekvatan tjelesni napor, u kombinaciji s lakim pristupom energetski bogatoj prehrani, doveo je do dramatičnog porasta pretilosti. Primarnu ulogu u ograničavanju korištenja elektronike i poticanju tjelesne aktivnosti i boravka na zraku imaju roditelji. Djeca se ugledaju na roditelje te u većini slučajeva prate njihov primjer, a ako se roditelji bave sportom i tjelesno su aktivni, mogu potaknuti dijete na isto.“

Prekomjernim korištenjem tehnologije i njezinim utjecajem na djecu bave se i istraživanja i članci objavljeni od strane csi.hr.

Projekt deSHAME2 i provedeno istraživanje tematski je usko povezano sa projektom „Tko kontrolira vaše vrijeme“. „Rezultati ovog istraživanja ukazuju na veliku potrebu za jačanjem roditeljske uloge u medijaciji ponašanja djece online. Jedna od aktivnosti koju provodimo po školama u Hrvatskoj su predavanja za roditelje o sigurnosti na internetu, te smatramo kako je potrebno staviti poseban naglasak na poticanje otvorene i redovite komunikacije s djecom te povećanje njihove svijesti o važnosti praćenja online aktivnosti djece. Planiramo nastaviti pružati podršku roditeljima i educirati ih kako bi mogli učinkovito zaštititi svoju djecu u digitalnom svijetu, ali i ukazati im na to kako oni pružaju primjer svojoj djeci“ napisano je na službenim stranicama Centra za sigurniji internet. Nadalje, na osnovu upita poslanog voditelju ureda Centra za sigurniji Internet (Ivan Ćaleta) potvrđujemo da su navedeni podaci vjerodostojni i točni.

Na službenoj stranici hrčak.srce.hr objavljeno je istraživanje također na temu utjecaja tehnologije i njenog prekomjernog korištenja pod nazivom „Prekomjerna uporaba pametnih uređaja i zaslona kod djece i mladih“. Zaključak tog istraživanja: „S razvojem tehnologije raste mogućnost dobivanja informacija na svakom koraku. Najlakše i najbrže su dostupne upravo uz pomoć pametnih uređaja, u istom trenutku kada to poželimo, samo s nekoliko klikova. Pametni uređaji postaju sve učinkovitiji i snažniji, i u smislu opsega upotrebe i multifunkcionalnosti. Kako se sve više povećava i cjenovna dostupnost pametnih uređaja, teško je očekivati da će učenici biti izuzeti iz te priče. Uređaje će vjerojatno koristiti i dalje, pa čak i u još većem broju. Stoga smatram vrlo nužnim i potrebnim da djecu već od ranih godina počnemo osvještavati o štetnim utjecajima zračenja pametnih telefona i o štetnim posljedicama prekomjerne uporabe pametnih uređaja na različita područja njihova razvoja. Kao učitelji, moramo izaći iz uloge zgražavanja nad prekomjernom upotrebom uređaja i postati demonstratori i edukatori koji će djeci pokazati na koje načine mogu telefon i druge uređaje koristiti na smisleniji i korisniji način, kako u nastavi, tako i izvan nje. Nadam se da će učenici, uz redovnu potporu u korištenju aplikacija/kanala i novim izazovima, spoznati da je ono za što oni najviše koriste telefon samo kap u moru i da prave mogućnosti i kapacitet uređaja tek otkrivaju“.

Zaključno ova vijest je točna, brojna istraživanja usmjeravaju na reducirano i kontrolirano korištenje tehnologije ponajviše zbog kognitivnog razvoja djece i njihove sigurnosti u online svijetu te ističu iznimno važnu ulogu roditelja kojima je potrebna edukacija o ovim temama