Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Na hrvatskom dnevno-informativnom internetskom portalu Index.hr objavljen je članak pod naslovom „Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne“, a na platformi projekta VerifEye prijavljen je zbog sumnje u točnost pojedinih informacija. Autor članka je Branimir Perković, a on je objavljen 16. listopada 2024. godine.

U članku se iznose pomalo alarmantne najave o demografskoj katastrofi – odnosi „demografskom ponoru“, kako se uzbunjujuće tvrdi – koja u idućih otprilike 35 godina (do 2060.) očekuje Hrvatsku. Kao glavni razlog navodi se sve manje rođene djece u Hrvatskoj, a posljedično i sve manje mladih, što će, prema tvrdnjama autora, imati negativne posljedice za Hrvatsku u više društvenih područja. 

U članku se kao ključnim pojmovima barata izrazima fertilitet i natalitet. Prema Hrvatskoj enciklopediji, fertilitet se objašnjava ovako: „U demografiji, broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju. Pojam fertilno razdoblje, ili razdoblje prokreacije, označuje u životu žene ono razdoblje kad je ona fiziološki sposobna sudjelovati u reprodukciji.”. Također prema Hrvatskoj enciklopediji, natalitet je „broj rođenja na određenom području u određenom razdoblju“.

Kako je navedeno u ovom članku, u 2023. godini rođeno je najmanje djece u povijesti mjerenja. Nadalje, autor članka stavio je poveznicu u tekst koja glasi: “HZJZ objavio podatke. Lani u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od 1991.” Kada se otvori poveznica, ona vodi na drugi članak, objavljen ranije istoga dana na portalu Index.hr (16. listopada 2024. u 7:24), a riječ je o agencijskoj vijesti, odnosno prenesenom članku Hrvatske informativno-novinske agencije (Hina). U tom članku, kao niti u članku koji je ovdje provjeravan, ne nalazi se poveznica na izvor, odnosno originalne podatke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Ipak, daljnjim pregledom tada najnovijih podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo može se potvrditi točnost podataka koji su iz njega preneseni u oba ova članka.

Izvor podataka je izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, objavljeno u kolovozu 2024. pod naslovom „Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. godini“.

U članku koji je ovdje provjeravan uočeno je nekoliko grešaka ili iznošenja podataka bez preciznoga navođenja izvora. Primjer je sljedeći citat: „1990. su u stanovništvu Hrvatske mladi između 15 i 24 godine činili 14%, 2000. udio pada na 13%, 2010. na 12%, a 2020. ispod 11%. Prema trenutnim projekcijama UN-a, do 2060. će udio mladih pasti ispod 10%.” Navedeni podatci i brojke nisu potkrijepljeni niti jednim izvorom koji ima detaljne podatke ili poveznice na njih, posebice službene izvore, a barata se važnim brojevima i pojmovima. Ove se brojke ne nalaze niti u spomenutom izvješću HZJZ-a za 2023. godinu, a u članku nije pojašnjen niti iz kojeg je izvora prenesena informacija o „trenutnim projekcijama UN-a“ (Ujedinjenih naroda, nap. a.) o tolikom padu udjela mladih. Nadalje, u članku autor pogrešno navodi skraćeni naziv Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, navodeći HZMO kao kraticu. HZMO predstavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, dok je kratica za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – HZZO. To je vidljivo u sljedećem dijelu: „14% prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZMO) je 2023. došlo iz državnog proračuna,..”.

Također, u okviru ovoga članku nalaze se i jedna tablica i jedan grafikon. Tablica sadrži godine od 1990. do projicirane 2060. i postotke mladih između 15 i 24 godine u Hrvatskoj. Kao izvor navedeni su Ujedinjeni narodi (UN), no autorice ovoga članka nisu mogle pronaći te podatke pretražujući dostupne javno objavljene dokumente i podatke navedene organizacije. Osim toga, grafikon sadrži navodne informacije i procjene o sastavu stanovništva Hrvatske po dobi i spolu 2060. godine. Isto tako, autorice ovoga članka nisu mogle identificirati izvor ovoga grafikona, niti pomoću obrnutog pretraživanja slika (Reverse Image Search) niti na druge načine.

Uz to, autor članka na samom početku iznosi tvrdnju: „Proces (pad nataliteta u Hrvatskoj, nap. a.) koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema…“, a u nastavku podrobnije razjašnjava samo negativne posljedice po mirovinski i zdravstveni sustav u Hrvatskoj. U jednom trenutku autor u članku ističe: „Zbog manjka mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju.“ Iako je pad nataliteta iz više razloga zasigurno veliki problem u Hrvatskoj, kako sada, tako i u budućnosti, autor ne navodi konkretne brojke i primjere koji bi potkrijepili ove tvrdnje.  

Zaključak

Uzevši u obzir naslov provjeravanoga članka koji glasi „Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne”, dolazi se do zaključka da je posrijedi preuveličavanje, odnosno u ovom slučaju clickbait te da niti jedan drugi portal nema sadržaj jednak Index.hr-u. Iznimka je portal slobodnabosna.hr koji je 17. listopada 2024. prenio članak s portala Index.hr.

Tijekom provjere navedenoga članka objavljenog na portalu Index.hr otkriveno je nekoliko netočnosti i potencijalnih pogrešnih ili proizvoljnih zaključaka. Iako se dio podataka može potvrditi službenim izvorima, poput izvješća HZJZ-a, drugi ključni podatci nisu potkrijepljeni vjerodostojnim i autentičnim izvorima. Također, nije jasno označeno jesu li korišteni podatci doista preuzeti od relevantnih institucija poput UN-a koje se spominju. Ove pogreške i manjak transparentnosti umanjuju vjerodostojnost članka koji zbog nedovoljnog ili nejasnog korištenja podataka službenih institucija ne ostavlja dojam relevantnosti.